Korištenje Steadicam-a ili gimbala

master's thesis

• Author: Matija Petrović
• Mentor: Branko Linta (mentor)
• Granter: University of Zagreb; Academy of dramatic art; (Cinematography Department); Zagreb
• Defense date and country: 2023, Croatia
• Scientific / art field, discipline and subdiscipline: FIELD OF ART; Film Art (Film, Electronic and Media Art of Moving Pictures); Recording (Film and Electronic)

Abstract

''Pokretna kamera je u funkciji redateljskog i snimateljskog stila te jedno od specifičnih i temeljnih izražajnih sredstava koje pripada samo filmskoj umjetnosti. Gotovo svi pokreti kamere koji se koriste na filmu oponašaju ljudsko iskustvo. Zbog toga se film više doima kao stvarni život, a manje kao dvodimenzionalna digitalna slika što ustvari i je. Kamera u pokretu upravo to i radi, pa su kroz povijest nastala mnoga rješenja koja su ''oslobodila'' kameru sa statične pozicije.'' Postoje dvije opcije kada govorimo o kameri u pokretu i to su tzv. ''hand held'' kamera ili kamera iz ruke i kamera na određenoj vrsti stabilizacije. Trešnja kamere koja se javlja snimanjem iz ruke u profesionalnim produkcijama nije prihvaćena iz razloga jer izgleda neprirodno. Ljudske oči imaju prirodnu stabilizaciju te dok hodamo ili trčimo ne vidimo trešnju nego fluidan pokret i upravo zbog toga se pokušava na što prirodniji način prikazati film. Od samih početaka filmskog stvaralaštva kamera se postavljala na razna postolja s kotačima kojima se dobivao koliko toliko fluidan pokret s malo trešnje. Valja istaknuti primjer iz filma ''Wings'' iz 1927-e godine, gdje imamo jedan kontinuirani kadar koji prolazi preko stolova u pariškoj kavani koji i skoro 100 godina kasnije izgleda vrlo moćno i impozantno. Snimatelj Harry Perry odlučio se staviti kameru na improvizirani dolly iznad stolova te je kamera bila postavljena naopačke da može prolaziti od stola do stola. Filmska umjetnost teži prirodnosti i upravo zato nam je miran pokret kamere izrazito bitan i mnogi uređaji kroz povijest rađeni su da riješe taj problem. Kada govorimo o stabilizaciji kamere u pokretu važno nam je napraviti podjelu uređaja i to na uređaje koji koriste mobilnost čovjeka kao što je Steadicam i gimbal te uređaje na koje se stavlja kamera bez potrebe mobilnosti čovjeka kao što su kran ili U-crane. Osim dva nabrojena sustava Steadicam i gimbal, na svim ostalim sustavima kamera se ne nalazi na čovjeku, što je temeljna razlika ova dva sustava od ostalih. Kad smo ustanovili razliku između sustava stabilizacije kamere u pokretu možemo ih podijeliti na aktivnu i pasivnu mehaničku stabilizaciju. Steadicam spada u pasivnu, dok gimbali u aktivnu stabilizaciju. Steadicam stabilizaciju postiže pomoću mehaničkog gimbala koji se nalazi na sledu, svakako i mehaničkom rukom te znanju operatera. Međutim o stabilizaciji najviše utječe gimbal. Gimbal je mehanička sprava koja omogućuje Steadicamu kretanje u tri osi i eliminira utjecaj okoline na stabilizaciju. Elektronički gimbal je gimbal koji je aktivno stabiliziran motorima. Putem kontrolera koji upravlja senzorima i motorima može neutralizirati sve neželjene trešnje. Radi se o stabilizaciji u tri osi preko tri motora. Kako u ovom radu namjeravam većinu teksta usmjeriti na sustave stabilizacije kamere u pokretu kao što je Steadicam i gimbal, započeo bi rad sustavima koji su nastali puno prije te su obilježili povijest filma, te ukratko objasnit neke izume koji su doveli do današnje stabilizacije kamere u pokretu. Osvrnut ću se na povijest tih izuma, sustave njihovog funkcioniranja i utjecaj na razvoj filma. Većina sustava stabilizacije koja će biti nabrojana koristi se u filmskoj industriji, dok neki tipa Cablecam-a ili Divecam-a većinom u reklamama te TV prijenosima raznih događanja, međutim mislim da je i njih potrebno spomenuti.

• Keywords: Steadicam; gimbal
• Language: croatian
• URN:NBN: urn:nbn:hr:205:472919
• Study programme: Title: Filming; Study programme type: university; Study level: graduate; Academic / professional title: magistar/magistra snimanja (magistar/magistra snimanja)
• Type of resource: Text
• File origin: Born digital
• Access conditions: Open access
• Created on: 2023-02-03 15:53:07