Paginacija

Estetika banalnog u suvremenoj fotografiji
Estetika banalnog u suvremenoj fotografiji
Nikola Šerventić
Banalni sadržaji u fotografiji javljaju se od njenih početaka u skladu s čovjekovom potrebom da zabilježi i dokumentira pojave oko sebe, estetski više ili manje privlačne. Banalno kao motiv javlja se od ranih godina dvadesetoga stoljeća, a svoj procvat doživljava u modernoj i postmodernoj fotografiji, osobito u djelima Diane Arbus, Williama Egglestona, Martina Parra te mnogih drugih. Radovi istaknutih fotografa banalnog izloženi su na izložbama Reality Check i Cruel and Tender,...
Etički principi dokumentarne filmske produkcije
Etički principi dokumentarne filmske produkcije
Ivana Grubišić Perišić
Nakon uvodnog iznošenja šireg teorijskog okvira koji obuhvaća područje etike i dokumentarnog filma, a s ciljem da se ta dva područja povežu uz pretpostavke da: temelj dokumentarnog filma leži u njegovoj istinitosti u odnosu na stvarnost te je istovremeno subjektivni pristup autora njegov drugi temelj, rad se dalje bavi trojakom odgovornosti autora dokumentarnog filma. Ona proizlazi iz dvije navedene postavke, ali i apsolutnog autoriteta autora dokumentarnog filma u donošenju...
Europska prijestolnica kulture u uvjetima pandemije COVID-19
Europska prijestolnica kulture u uvjetima pandemije COVID-19
Karla Abramović
Godinu 2020. obilježila je pandemija bolesti COVID-19 i uzrokovala krizu koja je zahvatila sve grane gospodarstva, uključujući i kulturno-umjetničke grane industrije. Zabrana održavanja javnih događanja, okupljanja, kulturno-umjetničkih izvedbi, programa i manifestacija diljem svijeta rezultirala je time da su kulturne i kreativne jedne od najpogođenijih grana industrije. Rijeka i Galway, europske prijestolnice kulture 2020. godine, morali su otkazati ili odgoditi sva događanja i...
Film za djecu u Hrvatskoj filmskoj produkciji od 1991. do 2020. godine
Film za djecu u Hrvatskoj filmskoj produkciji od 1991. do 2020. godine
Marin Leo Janković
Tijekom razdoblja jugoslavenske kinematografije, hrvatski je dugometražni igrani film za djecu bio iznimno popularan među dječjim i odraslim kino-posjetiteljima, bavio se atraktivnim temama, odisao optimizmom te zanimljivim i dobro izgrađenim likovima. Usprkos takvoj tradiciji, nestrpljivoj filmskoj publici i iznimnim potencijalnima, proizvodnja je dugometražnih filmova za djecu na počecima samostalne hrvatske države gotovo u potpunosti zamrla, da bi nakon gotovo dva desetljeća tek...
Filmska glazba: od ideje do zvučne slike filma
Filmska glazba: od ideje do zvučne slike filma
Luka Gamulin
Ovaj diplomski rad bavi se pregledom povijesnog razvoja filmske glazbe, kao i opisom cijelog procesa njenog stvaranja: od razgovora redatelja i skladatelja do završne zvučne slike filma. Poseban naglasak u praktičnom dijelu rada stavljen je na štopanje glazbe, orkestraciju i snimanje.
Filmski prostor kao prostor memorije u filmskom modernizmu
Filmski prostor kao prostor memorije u filmskom modernizmu
Tomislav Šoban
Neke od najvažnijih karakteristika modernističkog filma su filmski prostor i vrijeme, ali i odnos tih dviju odrednica prema memoriji protagonista u filmu, kao i njihov odnos prema gledatelju koji percipira modernistički film. U ovom radu obrazložene su različite definicije, kao i različita poimanja prostora. Zatim se kroz analize reprezentativne modernističke filmove hrvatske kinematografije tematizira filmski prostor i vrijeme uz interpretacije različitih shematskih prikaza za...
Filozofija snimanja na primjeru filma "The Tree of Life" redatelja T. Malicka i snimatelja E. Lubezkog
Filozofija snimanja na primjeru filma "The Tree of Life" redatelja T. Malicka i snimatelja E. Lubezkog
Magdalena Ptiček
U ovom radu, na primjeru filma The Tree of Life redatelja Terrencea Malicka opisat ću odnos filozofije i snimateljskog rada. Istražit ću filozofska tumačenja sadržaja filma te naći primjenu istih na pristup snimanju. Kao polazišnu točku koristim postavku da je slika glavni nositelj značenja filma te ću analizom snimateljskih postupaka istražiti kako je Emmanuel Lubezki ostvario filozofiju snimanja.
Financiranje razvoja hrvatskih audiovizualnih projekata
Financiranje razvoja hrvatskih audiovizualnih projekata
Matija Drniković
Rad definira ključne principe financiranja razvoja projekata u hrvatskoj i europskoj audiovizualnoj praksi. U drugom se dijelu bavi prikazom strategija i rezultata javnih fondova u financiranju audiovizualnih projekata u razvoju. Komparativnom analizom drugih europskih fondova i praksi audiovizualnih tvrtki dolazi se do zaključka trenutnog stanja financiranja razvoja audiovizualnih projekata u Hrvatskoj s prijedlozima unaprjeđenja trenutnog sustava.
Fragmenti o teatru Josipa Kulundžića - Teatar u fragmentima, režija "Ponoći"
Fragmenti o teatru Josipa Kulundžića - Teatar u fragmentima, režija "Ponoći"
Ivan Planinić
U ovom diplomskom radu predmet proučavanja su: teorijski eseji o kazališnoj umjetnosti autora Josipa Kulundžića, njegov dramski teskt „Ponoć“, zatim teorijski radovi drugih autora koji su se bavili književnim i teorijskim radom Josipa Kulundžića, ponajprije „Lavirinti ekspresionizma “ Boška Milina te „Simptomi dramskog moderniteta“ Sibile Petlevski. Teorijski uvidi raščlanjeni su opisom praktičnog rada, autora ovog rada, na predstavi „Ponoć“ u Zagrebačkom...
GLASOVI POEZIJE/EPISTOLARNA POEZIJA: PRIJENOSNI OBLICI PJESNIČKE RIJEČI
GLASOVI POEZIJE/EPISTOLARNA POEZIJA: PRIJENOSNI OBLICI PJESNIČKE RIJEČI
Nina Bajsić
Ovaj rad nastoji na temelju teorijskog istraživanja i praktičnih projekata pridonijeti afirmaciji poezije u polju izvedbenih umjetnosti, u potrazi za prostorom u kojem sve njezine kvalitete, prednosti i ograničenja mogu postati polazište problemskog razmišljanja o novim oblicima izvedbe. Prvi dio rada otvara pitanje glasa i različitih izvedbenih procesa koji se korištenjem istog javljaju kod izvođača, čitatelja i autora. U drugom se dijelu kroz niz praktičnih projekata iskušavaju...
Glazba i zvuk u Zagrebačkoj školi animiranog filma
Glazba i zvuk u Zagrebačkoj školi animiranog filma
Višeslav Laboš
Rad ne sadrži sažetak.
Gluma - samostalni rad na tekstu i ulozi
Gluma - samostalni rad na tekstu i ulozi
Kristijan Petelin
Razdoblje od pet godina studiranja predviđa stjecanje dovoljno vještina i znanja potrebnih da postanemo glumci. Ovo razdoblje student treba iskoristiti maksimalno kvalitetno, osvještavajući svoje osnovne glumačke alate kao što su glas, tijelo i disanje. Dobro poznavanje sebe i svojih glumačkih alata je neophodno za što bolje prenošenje sadržaja mogućem partner i publici. Nasuprot tome, zanemarivanje ili nerazumijevanje bilo kojeg od tih alata dovodi glumca u bezizlaznu situaciju...

Paginacija